Finansije i Osiguranje - Slovenija

Slovenske banke u jedanaest lanjskih mjeseci s 477,2 milijuna eura dobiti

Uz još uvijek vrlo niske neto gubitke i rezerviranja, to je ostalo usporedivo s prošlom godinom. Kreditiranje nebankarskog sektora u studenom prošle godine i dalje je bilo dosta visoko na međugodišnjoj razini, a mjesečni porast bio je manji nego prethodnih mjeseci.

Međugodišnji rast kredita nebankarskom sektoru u studenom je ostao visok od 12 posto, a kamatne su stope osjetno porasle u drugoj polovici 2022. S 147 milijuna eura mjesečni porast kredita bio je znatno ispod 10-mjesečnog prosjeka, piše Banka Slovenije u najnovijoj publikaciji o poslovanju banaka.

Tekuće kreditiranje stanovništva nastavilo se smanjivati. S 38 milijuna eura mjesečni rast kredita stanovništvu u studenom bio je znatno ispod prosjeka prethodnih 10 mjeseci, a najveći su bili stambeni krediti. Obujam novih poslova sa stambenim kreditima posljednjih se mjeseci naglo smanjuje. Međugodišnji rast količine usporio je na 10,5 posto, ali je ostao među najvišima u eurozoni.

Potrošački krediti pridonijeli su mjesečnom porastu kredita stanovništvu u studenom sa 6,4 milijuna eura, a njihov je međugodišnji rast nakon dvije i pol godine ponovno pozitivan, od 0,4 posto. U studenom je nastavljen rast kamatnih stopa na kredite nebankarskom sektoru.

Kamatne stope zamjetno su porasle u drugoj polovici 2022. za kredite poduzećima i stanovništvu. Od početka godine do studenog fiksne kamatne stope za novoodobrene kredite poduzećima porasle su u prosjeku za tri postotna boda, a promjenjive za 1,5 postotnih bodova. Kod stambenih kredita fiksni su porasli za 1,7 postotnih bodova, promjenjivi za 1,9 postotnih bodova, a kod potrošačkih kredita za 0,6 i 1,5 postotnih bodova, objavila je središnja banka.

Pogoršanje kvalitete rada bankovnog portfelja uočeno u listopadu proširilo se na nekoliko aktivnosti nefinancijskih društava u studenom, ali je ukupni udio loših izloženosti ostao nizak. Taj udio povećan je u ugostiteljstvu te stručnim, poslovnim i tehničkim uslugama, dok je manji porast zabilježen iu trgovini. Pogoršanje kvalitete portfelja odrazilo se na potrošačke kredite stanovništvu, au manjoj mjeri, tek u studenom, i na stambene kredite.

Međugodišnji rast bilančne sume jača od lanjskog srpnja te je u studenom dosegnuo 5,5 posto. Ukupna bilančna suma u studenome je porasla za 367 milijuna eura. Uz visok priljev depozita stanovništva i poduzeća, međugodišnji rast depozita nebankarskog sektora, koji jača od travnja prošle godine, u studenom prošle godine porastao je na 7,9 posto. Rast operativnih troškova bio je usporediv s rastom bilančne sume i iznosio je tek polovicu rasta ostvarenog bruto prihoda banaka.

Ostvareni bruto i neto prihod u bankarskom sustavu prošle godine u 11 mjeseci veći je od prethodne godine u istom razdoblju, prvi za 11,5 posto, drugi za 20,7 posto. Nastavljen je trend brzog rasta neto kamata. U zadnja tri mjeseca međugodišnja stopa rasta se više nego udvostručila te je u studenom iznosila 15,8 posto. Rast neto nekamatnih prihoda i naknada usporio je na međugodišnjoj razini na 6,6 i 6,3 posto. Neto kamatna marža ubrzano raste te je u studenom dosegnula 1,55 posto, što je 0,16 postotnih bodova više od najniže vrijednosti dosegnute u travnju prošle godine.

Kapitalna pozicija bankovnog sustava ostala je solidna, a likvidnost dobra. Ukupna stopa adekvatnosti kapitala na konsolidiranoj razini smanjila se u trećem tromjesečju prošle godine na 17 posto i bila je nešto niža u odnosu na prosjek eura, a stopa CET1, unatoč smanjenju na 15,5 posto, i dalje je iznad prosjeka eura.